18 Novembar, 2017 4:58 PM
Home » Novosti » Balkan » Kontroverzan profitabilan biznis: Sve više žena spremno “iznajmiti matericu”

Kontroverzan profitabilan biznis: Sve više žena spremno “iznajmiti matericu”

Ja imam četvoro djece i rado bih bila surogat majka. Razumijem žene koje to žele a ne mogu, jer sam i sama bila u toj situaciji. Hvala Bogu, imam ih četvoro danas…

Brojni parovi u našoj zemlji bore se sa sterilitetom. Nekima je potpomognuta oplodnja jedini način da dođu do željenog potomstva, dok nekima ni ona ne može pomoći da se ostvare kao roditelji. Rješenje vide u zamjenskim – surogat majkama, ženama koje će njihovu djecu nositi i donijeti na svijet.

Najčešće se odlučuju da surogat majku potraže u Ukrajini, jednoj od rijetkih evropskih zemalja u kojima je zamjensko majčinstvo zakonom dopušteno.

S druge strane, nisu rijetke ni žene iz BiH, ali i iz regiona, koje nude uslugu da, uz novčanu naknadu, budu surogat majke. Na forumima poput sajta Yumama.com, žene pišu o ovoj problematici, raspituju se kako i gdje pronaći surogat majku, a pojedine žene nude i svoju pomoć , odnosno nude da budu zamjenske majke. Tako je na FB profilu Surogat Srbija, žena koja se dugo borila za svoje potomstvo ostavila i svoje lične podatke i kontakt broj da joj se jave žene kojima je potrebna surogat majka. “Ja imam četvoro djece i rado bih bila surogat majka. Razumijem žene koje to žele a ne mogu, jer sam i sama bila u toj situaciji. Hvala bogu, imam ih četvoro sada”, napisala je ova žena.

I na trenutno  najvećoj svjetskoj stranici za pronalazak surogat-majki findsurrogatemother.com čak tri žene iz BiH, nude da budu surogat majke.

I dok stručnjaci već godinama upozoravaju na drastičan pad nataliteta i negativnog  priraštaja u BiH, domaće zakonodavne strukture ne čine ništa kako bi uredile polje biomedicinski potpomognute oplodnje.

U našoj zemlji, ni na nivou države, ali ni na nivou entiteta, ne postoji zakon o potpomognutoj oplodnji, pa samim tim nije regulisano ni pitanje rađanja za drugog. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske nije ni pokušalo donijeti zakon kojim bi se regulisalo pitanje potpomognute oplodnje, a u  FBiH već godinama muku muče sa ovim zakonom, ali zbog uplitanja politike i vjerskih zajednica, ovo pitanje još uvijek je daleko od kakve-takve zakonske regulative.

Naime, još 2014. godine, Islamska zajednica BiH i Katolička crkva, saopštile su da neće podržati ovaj zakon, a najveći problem im je predstavljalo upravo surogat majčinstvo, ali i davanje mogućnosti za vještačku oplodnju vanbračnim parovima. Srpska pravoslavna crkva ni tada, a ni sada nije javno iznijela nikakav stav.

Parovi traže surogat majke

Iako pojam surogat majčinstva ne postoji u bh. zakonodavstvu, interes za ovakvu vrstu medicinski potpomognute oplodnje dosta je izražen, o čemu svjedoče i brojni zahtjevi koji su upućeni Centru za humanu reprodukciju i ginekološku endokrinologiju pri Kantonalnoj bolnici Zenica. Prema riječima prim. dr. Ermin Čehić, mr. sci., načelnika Centra, i pored dosta zahtjeva koje su imali, Etičko vijeće bolnice je sve zahtjeve odbilo. Dodao je i da naša zemlja još uvijek muku muči sa zakonom o potpomognutoj oplodnji, koji ne postoji ni na nivou entiteta, ni na nivou države. “Već dosta vremena pokušavamo da dobijemo zakon o potpomognutoj oplodnji. Svi dosadašnji pokušaji su, nažalost, propali i šta će se desiti na ovom polju u skorije vrijeme teško je predvidjeti. Mišljenja sam da bi, obzirom da se brojni parovi bore protiv neplodnosti, surogat majčinstvo bilo vrlo dobar način kako bi dobili dugo željeno potomstvo, ali tada bi trebalo izmijeniti cijeli set zakona. Primjerice, trenutna zakonska regulativa predviđa da se majka odmah nakon poroda upiše u matičnu knjigu rođenih, pa bi u ovom slučaju zamjenska majka bila upisana kao prava majka”, pojašnjava Čehić i dodaje da je ovo polje, pored pravne, i velika moralna dilema za vjerske zajednice u našoj zemlji, te da je samim tim riječ o jako osjetljivom području sa kojim se, nažalost, nosi sve više parova u našoj zemlji.

Da je dobra zakonska regulativa prvi korak o kome treba razmišljati kada se govori o surogat majčinstvu smatra prim. mr. sci. dr. med. Senad Sarić, vlasnik mostarske Poliklinike Arbor Vitae. “O surogat majčinstvu i uopšte donorstvu,  kao jako kompleksnim procesima u okviru vantjelesne oplodnje, jako je teško govoriti u situaciji kada nemamo ama baš nikakvu zakonsku regulativu ove oblasti. Lično, a i kao ljekar koji se već dugo godina bavim potpomognutom oplodnjom, razumijem jako dobro ovu problematiku i uvijek bih dao svoju podršku zakonskoj regulativi kako bi se i kod nas roditeljstvo moglo ostvariti i na ovaj način”, ističe dr Sarić. Na pitanje da li bi zakonska regulativa omogućila da se ovaj gest pretvori u unosan biznis, dr Sarić kaže da je ovu oblast, ukoliko bi bila uvedena u zakon, trebalo jako dobro regulisti i svesti mogućnost bilo kakvih zloupotreba na najmanji mogući nivo, a sve u svrhu pomoći parovima koji imaju problem sa postizanjem željene trudnoće.

Prof. dr Sanja Sibinčić, specijalista za ginekologiju i akušertvo i vlasnica banjalučkog centra za vantjelesnu oplodnju “Medico-S”, kaže da je samo dvoje pacijenata u njenom dugogodišnjem radu bilo zainteresovano za surogat majčinstvo.

 “U suštini, ta tema surogat majčinstva je jako kompleksna, mislim da ne postoji ni velika zainteresovanost, dok s druge strane postoji velika mogućnost manipulacije. Ako bi se rađanje za drugoga i stavilo u zakon, zaista bi moralo da bude striktno određeno šta, kako i ko može učestvovati u jednom ovakvom odnosu. To je pitanje koje sa pravne strane mora biti jako dobro uređeno da bi zakon adekvatno zaštitio i surogat majke i one porodice koje na ovaj način žele dobiti dijete. U Americi su najviše problema imli upravo zbog toga. Dešavalo se da žena koja nosi dijete po porodu ne želi dati dijete. Mišljenja sam da je surogat majčinstvo ipak samo za one države koje imaju bolji pravni sistem i mjere nego ovdje kod nas”, rekla je za Buku Sibinčić i dodala da medicina ogromnim koracima napreduje i da bi transplantacija uterusa, koja se trenutno radi u Švedskoj i zahvaljujući kojoj je oko 80 posto žena uspjelo iznijeti trudnoću, mogla biti adekvatna zamjena za surogat majčinstvo.

Surogat majke u Srbiji?

U rješavanju ovoga pitanja, u regionu je za sada najdalje otišla Srbija. Naime, Nacrt Građanskog zakona predviđa, između ostalog, uvođenje surogat materinstva.

Ukoliko se zakon usvoji i surogat majčinstvo, odnosno rađanje za drugog, bude pravno regulisano, ugovorom bi se uređivali odnosi između majke koja će nositi i roditi dijete za drugu ženu i njenog supružnika. Ovaj ugovor bi regulisao i visinu naknade troškova izazvanih nošenjem djeteta i rađanjem za drugog. U nacrtu zakona stoji i da bi se surogat majčinstvo dozvolilo samo ukoliko žena ne može začeti prirodnim putem.

 Rusija, Ukrajina, Engleska i odnedavno Poljska jedine su zemlje u Evropskoj uniji u kojima je dozvoljeno surogat majčinstvu, dok je u Holandiji i Francuskoj dozvoljeno, ali samo kao nekomercijalna djelatnost. Također, rađanje za drugog dozvoljeno je i u Indiji, Južnoafričkoj Republici, nekim saveznim državama SAD-a.

Što se tiče cijena “iznajmljivanja” materice, one su različite i zavise od konkretnog dogovora. U Poljskoj se cijene kreću oko 35 hiljada maraka, u Engleskoj 40 hiljada, u Ukrajini je nešto skuplje od 50 do 60 hiljada maraka. Cijene na američkom kontinentu su dosta više, pa se tako u Kanadi kreću od 70 do 80 hiljada maraka, a u SAD-u, zavisno od države, od 140 pa do čak 300 hiljada maraka.

Sva dosadašnja istraživanja su pokazala da surogat majke najčešće postaju krvne srodnice ili dobre prijateljice para koji se bori da dobije potomstvo.

6yka.com


Check Also

Crna Gora: Uhapšena tri lica zbog organizovanja prostitucije na moru

Službenici Sektora kriminalističke policije Crne Gore su u akciji “Glorija” uhapsili tri osobe zbog sumnje ...

Komentariši