18 Novembar, 2017 4:57 PM
Home » Novosti » Press kiosk » Kraj iluzije: Država nije dužna svakome dati posao

Kraj iluzije: Država nije dužna svakome dati posao

Nezaposlenost populacije do trideset godina veća je od 60 posto, pokazuju nedavna istraživanja, koja je u Bosni i Hercegovini sproveo UNDP. To je jedna od najvećih stopa nezaposlenosti u Europi i najveća u regiji jugoistočne Europe, a populacija, koju žuvijalno nazivamo mladi, suočava se sa problemima i izazovima, koji su generaciji njihovih roditelja bili potpuna nepoznanica

Razlozi za takvo stanje su mnogobrojni, ali kao najvažniji, sagovornici Al Jazeere navode ekonomsku nerazvijenost zemlje, koja jednostavno nije u stanju generirati privredni razvoj kojega bi pratilo masovno otvaranje novih radnih mjesta.Ekonomska zaostalost ima svoje uzročnike, a jedan od najvažnijih je upitan sistem društvenih vrijednosti, koji ne njeguje filozofiju suočavanja sa radnim izazovima.

Pogrešan sistem vrijednosti

Taj društveni sistem, koji je u potpunosti neusklađen sa vremenom u kojem živimo, još promovira razmišljanje kojim se ne potiče lična i individualna aktivnost, kaže Ranko Markuš, rukovodilac švicarskog projekta zapošljavanja mladih YEP.

Ponašanje velikog broja stanovnika Bosne i Hercegovine oblikovano je jednim nametnutim i suštinski pogrešnim modelom djelovanja iz kojeg se jasno može isčitati nespremnost prilagođavanju društvenim promjenama.

„U Bosni i Hercegovini je još veoma zastupljen model po kojem čovjek prvo ide u školu, zatim završi fakultet, pa se onda zaposli i na kraju zasniva porodicu. Taj put se doživljava kao nešto sasvim prirodno i uobičajeno, ali malo ko je svjestan činjenice da su sve etape, koje dolaze poslije škole, uslovljene zaposlenošću“.

Razmišljanje mladih, kada je riječ o traženju radnog angažmana, sasvim je krivo i još vlada mišljenje kako je svačije pravo da ima zaposlenje i da mora postojati neka instanca, koja će pojedinca radno angažirati bez obzira na stepen njegovog obrazovanja i radnu sposobnost.

Markuš kaže kako je u zapošljavanju mladih velika prepreka i njihovo nepoznavanje tržišnih pravila kapitalizma. Danas je vrijeme u kojem svako ponaosob mora uložiti najveći trud kako bi došao do zaposlenja, jer nikome nije u interesu, osim ako je prinuđen, da troši novac na radničku platu.

„Mi očekujemo da će nam neko dati posao, a mi vidimo da nije ničiji posao da zapošljava. Država, od koje svi toliko očekuju, treba da kreira ambijent za zapošljavanje, poslodavci kreiraju potražnju za prodaju proizvoda i usluga. A zavodi za zapošljavanje treba da posreduju između nezaposlenih i poslodavaca. U cijelom tom lancu nema nikoga ko je posebno zainteresiran za zapošljavanjem ljudi“, dodaje.

Niska fluidnost radne snage

Programski direktor udruženja GEA Ognjen Đukić, koje se bavi problematikom nezaposlenosti mladih osoba, kaže da je stanje izuzetno teško. Razloga za opštu nezaposlenost mladih je mnogo, a nedostatak jedne, na zdravim osnovama utemeljene, politike ekonomskog razvoja vidi kao problem koji će u budućnosti proizvesti još više nerješivih problema.

„Uzroci velike nezaposlenosti mladih su nedostatak radnih mjesta, nepostojanje adekvatne ekonomske politike u zemlji, loša poreska politika, koja se vodi na svim nivoima vlasti i sprovođenje ekonomskih politika koje ne odgovaraju zahtijevima i potrebama mladih za zaposlenjem“.

Pogrešno oporezivanje rada i neadekvatno obrazovanje razlozi su zašto je fluidnost radne snage na bh. tržištu izuzetno niska, baš kao što su to i razlozi zbog kojih većina mladih, a obrazovanih ljudi, napušta zemlju u potrazi za zaposlenjem. Fenomen odlaska u inostranstvo ljudi mlađih od trideset godina Đukić vidi kao izuzetno negativan, jer zemlja gubi radno sposobno, fertilno i obrazovano stanovništvo. Kao ilustraciju tog nezaustavljivog procesa navodi grad Doboj iz kojega se mladi ljudi kontinuirano iseljavaju.

“U Doboju se dnevno podnese preko stotinu zahtjeva za izdavanje potvrde o nekažnjavanju samo sa jednim jedinim razlogom – odlazak u inostranstvo”, jasan je Đukić. Kao veliku prepreku u rješavanju problema nezaposlenosti populacije mladih ljudi Đukić vidi i potpuno nepostojanje poduzetničke aktivnosti i nedostatak poslovnog duha. Ta veoma raširena ambivalentnost prema ekonmskim uslovima pojačana je nepostojanjem istinskog poslovnog okruženja i negativnom sjenom, koju na sve ekonomske procese, baca glomazna i dobro plaćena državna administracija.

Pritisak na javni sektor

Ako je jedan od velikih problema nezaposlenosti, i ekonomske nerazvijenosti, nedostatak podrške poticaju razvoja privatnih firmi, onda je ekonomski neodrživo povećavanje javnog sektora proces koji dodatno usložnjava „zdravi“ proces zapošljavanja mladih osoba.

Projekt menadžer OKC za zapošljavanje i preduzetništvo, Ante Jurić Marijanović kaže da je pritisak na javne ustanove i javna preduzeća velik, a razlozi su sasvim jasni.„Posao u javnoj ustanovi, ili u javnom preduzeću je posao koji nudi sigurnost, dobru zaradu, a pored toga, među mladim, vlada percepcija da se ne zahtijeva veliki radni angažman“, dodaje.

Jedan od načina da se riješi problem nezaposlenosti mladih jeste jačanje komunikacije između onih koji traže poslove i oni koji na tržištu rada nude zaposlenja. Mladi ljudi su često neinformirani o potrebama tržišta za zanimanjima, a poslodavci ne uspijevaju shvatiti šta mlade i obrazovane osobe očekuju od zaposlenja. Marijanović kaže da je posredovanje između te dvije grupacije jedan od načina da se počne rješavati problem nezaposlenosti.

„Vlasnici kompanija moraju reći šta očekuju od svršenih studenata, a studenti moraju jasno reći šta ih interesira u budućem radu“, pojašnjava.Problem nezaposlenosti mlade bosanskohercegovačke populacije je problem koji se neće moći brzo i jednostavno riješiti. Većina onih koji završe fakultet i steknu stručno profilirana znanja nikada ne dobiju priliku za zaposlenje i to je razlog zbog kojeg u sve masovnijem broju napuštaju zemlju.

Reformi neće biti

Država, želi li bar početi rješavati problem nezaposlenosti mladih osoba, mora hitno sprovesti niz ekonomskih i društvenih mjera. Neophodno je djelovati pozitivnim zakonskim mjerama, usvajanjem pozitivnih pravilnika poslovnog ponašanja, uvođenjem propisa koji će olakšati poslovanje, a zatim činiti sve na poticanju privatnog preduzetništva i stvaranju povoljne poslovne klime.

Društvo, s druge strane, treba prestati gajiti iluzije kako je država „dužna“ svakome osigurati posao i lagodnu egzistenciju, baš kao što je neophodno da počne promovirati jednu sasvim novu radnu etiku, kažu sagovornici Al Jazeere. Ipak, smatraju da do takvih „korjenitih“ društvenih reformi neće doći u bliskoj budućnosti i misle da će se Bosna i Hercegovina još dugo boriti sa akutno visokom stopom nezaposlenosti mladih osoba.

pogodak.ba/tip.ba/balkans.aljazeera.net | Autor: Jasmin Agić


Check Also

Talentovani mladi fotograf iz BiH: “Korak po korak i na vrhu si”

U prošlosedmičnom takmičenju za najboljeg fotografa jugoistočne Europe nas Bosanskohercegovački fotograf Perica Vincetić ušao je u ...

Komentariši