23 Juni, 2017 2:01 PM
Home » Novosti » Bosna i Hercegovina » Zaražene sadnice malina uvezene u BiH: Kontaminacija zemlje tri do pet godina

Zaražene sadnice malina uvezene u BiH: Kontaminacija zemlje tri do pet godina

Samo u Bosni i Hercegovini je moguće da zaraza bude unesena u državu, a niko ne provjeri nalaz evropskih inspektora. I samo je ovdje moguće zaraziti hektare zemlje, a da niko ne odgovara

Dvadeset i sedam ljudi iz Sanskog Mosta i okoline dobilo je donaciju sadnog materijala i ostalo bez ičega. Malinari tvrde da je ukupno uvezeno 400.000 takvih sadnica. “Sadnice sam dobio u decembru, kada sam ih i zasadio. Sredinom januara sam ih potrgao. Komisijski su spaljene uz prisustvo federalnih inspektora. Nas 27 većinom smo nezaposleni, uglavnom smo uzeli kredite ili pozajmili novac. Sve što smo radili bacili smo u vjetar”, ogorčen je Sanel Sarhatlić, malinar iz Starih Majdana kod Sanskog Mosta.

Poljska fitosanitarna inspekcija dala je zeleno svjetlo za otpremanje poljskih sadnica maline u BiH. Na ulazu u BiH, tvrdi naš izvor, oštećenja na biljkama tražena su pogledom. Ozbiljne analize nije bilo, pa su zaražene sadnice bez problema ušle u našu državu. Sve je nabavljeno u okviru projekta UNDP-a za popljavljena područja u BiH i za 437 korisnika.

„Fitosanitarni inspektori u Poljskoj, odakle su te sadice i krenule, obavio je kontrolu i dao pozitivan nalaz za mogućnost izvoza iz Poljske tog sadnog materijala. Sva ta dokumentacija je pratila pošiljku. Kada smo došli do granice BiH ponovo je došlo do kontrole bh. fitosanitarnih inspektora i pošiljka je označena kao validna i puštena je u dalji promet u BiH“, pojašnjava projektni menadžer UNDP-a Ismar Ćeremida.

U Federalnom zavodu za poljoprivredu analizirali su sporni uzorak sadnice polke. Dobijeni rezultati pokazali su da su sadnice maline zaražene. Zatraženo je hitno obustavljanje dalje distribucije, ali stručnjacima ovog zavoda nejasno je zašto je sadni materijal podijeljen prije analize.

„Moramo intervenisati na vrijeme, na samom graničnom prijelazu, da ne dođemo u takvu situaciju. S druge strane, pitam se kako je došlo do podjele tog sadnog materijala poljoprivrednim proizvođačima prije nego što su analizom utvrđeni problemi? U tom slučaju moramo sve vaditi iz zemlje, spaljivati i poduzimati kojekakve radnje”, kaže Omer Kurtović, v. d. direktor Federalnog zavoda za poljoprivredu BiH.

Stručnjaci kažu da se radi o jako opasnom oboljenju maline, te da je sadnja pogubna za tlo, što predstavlja velike štete za poljoprivrednike. Narednih godina na istim parcelama nema sadnje.

“Što se tiče raka korijena maline, to je jedno od najopasnijih oboljenja maline. Ne postoji hemijski tretman koji može izliječiti biljku. Agrobakterium tumefeciren se održava u zemljištu kao saprofit i može ostati u zemljištu dvije do tri godine. Samim tim, najbolja mjera za borbu protiv ovog patogena je da se ne vrši uzgoj osjetljivih biljaka u tri do pet godina”, pojašnjava fitopatolog Arnela Okić sa Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu.

Kako se moglo dozvoliti da bolesni sadni materijal uđe u BiH – odgovore smo potražili i u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove. Iz njihovog dopisa vidljivo je da su se vodili isključivo nalazom kolega iz Poljske. Tvrde da na „bazi slučajnih uzoraka nisu uočene indikacije na uzorcima” te je pošiljka puštena u BiH. Istovremeno, iz Federalne uprave za inspekcijske poslove bitni ističu da se ne radi o karantenskom štetnom organizmu.

Da je priča mnogo ozbiljnija i da se ipak radi o karantenskom štetnom organizmu potvrđuju iz laboratorije Federalnog zavoda za poljoprivredu BiH.

“Uvozna pošiljka sadnice maline sa simptomima prisustva fitopatogene bakterije iz roda Agrobacterium, koja uzrokuje rak korijena maline, o kojoj su obavijestile nadležne institucije, uznemirila je naše proizvođače, jer se radi o značajnoj kulturi za našu zemlju”, ističe Mirsad Mujković, šef laboratorije Federalnog zavoda za poljoprivredu FBiH.

Još jedna potvrda da je riječ o fitopatogenoj bakteriji koja uzrokuje rak korijena maline dolazi iz Uprave za Inspekcijske poslove Republike Srpske.

Inspektori su odmah reagirali: “Pod nadzorom fitosanitarne ispekcije u Toplani u Gradišci je 12. februara izvršeno uništavanje pošiljke sadnica maline u količini od oko 180.000 komada, za koje je utvrđeno da su zaražene fitopatogenom bakterijom koja uzrokuje rak korijena. Fitosanitarna ispekcija је 24. 12. 2015. godine na području Republike Srpske presrela u prometu pošiljku zaraženom sadnog materijala maline iz Poljske, koja je uvezena preko graničnog prijelaza Izačić od strane uvoznika iz Mostara“, saopćila je Inspekcija.

Inspekcija dalje navodi da je u spornoj pošiljci uvezeno 211.000 sadnica, te da je značajan dio podijeljen poljoprivrednicima u oba bh. entiteta. Domaći proizvođači negoduju. Smatraju da ovih problema ne bi bilo da je sadni materijal nabavljen iz domaćih rasadnika.

„Kupljeno je nešto za manje para, ali lošijeg kvaliteta. I to je trebalo pretpostaviti zato što naši rasadnici izvoze u tu iste državu i mogu biti konkurenti. Otkud odjednom da se ta sadnica uvozi iz Poljske u BiH?”, pita Nermin Kadrić, predsjednik Udruženja proizvođača sjemena i sadnog materijala FBiH.

„Ovako su sredstva od donatora ostala u EU, a nama je došlo smeće“, ocijenjuje Sarhatlić.

Iz UNDP-a navode da su se natender mogle prijaviti sve firme izs vijeta i BiH, ali da nijedna iz naše države nije posjedovala potrebnu licencu za traženu sortu maline. Međutim, firma Heko Bugojno tražila je objašnjenje od UNDP-a šta su bili razlozi njenog neprolaska na tenderu, s obzirom na to da su godinama prije njihove sadnice zadovoljavale sve kriterije. Tvrde da im je u odgovoru napisano da je presudila cijena, te da je povoljnija bila ponuda firme KALEMTRADE iz Srbije. Razlika je u 35.000 KM.

“Tu UNDP nije upitan već gospodin Ismar Ćeremida. Moram istaknuti da smo prije četiri godine imali ugovor s UNDP-om na 270.000 dolara. Otkako je gospodin Ćeremida počeo tražiti sadni materijal izvana mi ne prolazimo na tenderu kod UNDP-a”, tvrdi Muhamed Plačkić iz kompanije HEKO Bugojno.

“U konkretnom slučaju nabavke polke moram da naglasim nijedan proizvođač sadnog materijala u BiH ne posjeduje zvaničnu licencu vlasnika sorte iz Poljske. Tako da praktično je nemoguće kupiti sortu polka u BiH. Iako se ona i proizvodi i prodaje“, objašnjava Ćeremida.

Bh. proizvođači tvrde daje sortu maline polka moguće nabaviti u BiH, a postoje i druge koje su u istom rangu. U Udruženju proizvođača sjemena i sadnog materijala Federacije tvrde da posjeduju sve potrebne certifikate, a iz njihovih rasadnika izvozi se u zemlje EU.

„Svi naši rasadnici su upisani u registar Federacije BiH. Svi naši rasadnici posjeduju stručni nadzor nadležne institucije, ustanove i laboratorije. I svi rasadnici prije puštanja u promet sadnog materijala od nadležnih ustanova dobijaju adekvatne certifikate, odnosno uvjerenja o sortnoj čistoći, o zdravstvenoj čistoći. Tek nakon toga sadni materijal se pušta u promet”, ističe Nermin Kadrić, predsjednik Udruženja proizvođača sjemena i sadnog materijala FBiH.

Očigledno je bilo mnogo propusta. Malinari će štetu tek da trpe. I gore od toga, sami će je morati nadoknaditi. Čak i kad nove sadnice dođu zemlja je kontaminirana i sadnje nema.

„Meni ostaje da i dalje plaćam rate kredita. Da je ovo išlo normalno, s tim ne bi bilo problema“, kaže malinar Sarhatlić.

Ekspanzija malinarstva u BiH je očita. Tome u prilog podatak da je naša država na 4. mjestu u svjetskim razmjerama proizvođača maline. Ima mudar razmještaj proizvodnje. Zasadi su raspoređeni od Krajine do Hercegovine, što znači da proizvodnja nikada ne može biti potpuno uništena. Otud i razmišljanje proizvođača da im se podmeće, a od njih i kritika inspekciji čiji nemar je skupo koštao domaću proizvodnju.

federalna.ba


Check Also

Domaci rap duo K.O. Bracha su upravo izdali najnoviju pjesmu pod nazivom “Egzil”

Domaci rap duo K.O. Bracha su upravo izdali najnoviju pjesmu pod nazivom “Egzil”. Pjesma opisuje ...

Komentariši