23 Juni, 2017 2:09 PM
Home » Novosti » Bosna i Hercegovina » Zakoni predsjednika RS: Odbrana i posljednji dani?

Zakoni predsjednika RS: Odbrana i posljednji dani?

Najmoćnijem političaru i predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku u posljednje vrijeme “ne cvjetaju ruže”. Samo što je uspio da pažnju javnosti sa istrage o svojim kreditima, istraga o svojim saradnicima i priča o propasti entitetskih banaka, preusmjeri na priču o izdajnicima iz Republike Srpske koji su u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine i na njihove političke poteze, ponovo je pažnju cjelokupne javnosti usmjerio opet na sebe

Narodna skupština Republike Srpske nije prihvatila opozicioni prijedlog zakona o konverziji kredita sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima, koji se tiče prije svega 3.000 građana Republike Srpske, od nešto više od 9.000, koliko je korisnika tih kredita u Bosni i Hercegovini. Poslanik Srpske demokratske stranke Marinko Božović smatra da Vlada Republike Srpske nije ponudila rješenje, nego Hypo grupacija. Za predloženi zakon Dodik je, pak, naveo da je koncipiran tako da uruši finansijsku stabilnost Republike Srpske, a namjera SDS-a bila je kalkulantska i u njoj je vidljiva uloga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića, te lidera SDS-a Mladena Bosića).

Republiku Srpsku bi, smatra Dodik, vjerovatno tužila Hypo banka i morala bi isti iznos da im nadoknadi. Umjesto toga, sklopljen je dogovor po kojem bi, čini se, i vuk trebao biti sit, i ovce na broju, ustvrdio je Dodik, koji je o rješavanju ovog problema razgovarao sa rukovodstvom Hypo banke i Evropskom bankom za obnovu i razvoj, koja je jedan od vlasnika Hypo banke. Da, u pravu je Dodik, i vuk je sit i ovce na broju, ali zato očito čobana nema, a opozicija smatra da je sve riješeno nauštrb vlastitog naroda.

U igri stotine miliona

To je zbog toga, smatra opozicija, što institucije Republike Srpske duguju Hypo banci, na osnovu kredita, 246.689.225 konvertibilnih maraka (oko 120 miliona eura). Tolika zaduženost postignuta je do sredine 2014. godine, a i nakon tog perioda vlasti su se zaduživale, tako da je realan dug premašio 300 miliona KM (oko 150 miliona eura). Poslanik Narodnog demokratskog pokreta Zdravko Krsmanović čak tvrdi da se iza pregovora sa Hypo bankom krije kriminalna sprega vlasti i bankarskog sektora. “Osnovano ću sumnjati da su oni podaci i one činjenice, da je postojao tajni račun u Hypo Alpe-Adria banci Igora Dodika [sin Milorada Dodika] da je na njemu u oktobru 2010. godine bilo 10.884.881 KM [oko 5,5 miliona eura], da su vršena krivična djela prikrivanja podataka, prevare u poslovanju te ciljano uništavanje privrednog subjekta i da su se na ovaj način željele te stvari u Hypo Alpe-Adria banci zataškati.”

Da ne znamo da se u Republici Srpskoj za sve pita Dodik pa se više ne zna da li obavlja funkciju predsjednika, premijera, ministra finansija, policije, portparola Vlade, ili sve to istovremeno, logično bi bilo pitati zašto se predsjednik Republike Srpske bavi svim tim pitanjima, a ne entitetska Vlada i nadležni ministri. Lično sam više isfrustriran činjenicom da je u bilo kojoj temi vezanoj za Republiku Srpsku Dodik prosto neizbježan, ali kako ga izbjeći i mimoići kada je on prosto personifikacija svega što se zbiva u ovom entitetu, kojim vlada kao kakav knez, ili predsjednik kompanije, tako da premijerku i ministre niko i ne uzima za ozbiljno.

Takva njegova pozicija odgovara i vladajućoj koaliciji, ali i opoziciji. Visokopozicionirani pripadnici vladajuće koalicije se vješto skrivaju upravo iza Dodika i svu krivicu za sadašnje stanje pripisuju njemu, iako bi se pravna država imala pozabaviti čime za veliki broj njih. Ali, pravna država postoji samo formalno i djelotvorna je samo za obične građane. Koje se još spektakularno hapšenje u Bosni i Hercegovini završilo uspješnim procesuiranjem i zatvorom? U to više niko ne vjeruje. A i na osnovu čega bi? Što se mene tiče, sutra bih se mijenjao sa bilo kim od njih.

“Oni drugi su još gori”

Sva priča opozicije i njeno djelovanje zasnovano je na kritikovanju i pokušaju rušenja Dodika, pri čemu sama građanima ne nudi nikakvo konkretno rješenje. U praksi se, za sada, ponaša isto kao i pozicija. Ni u jednoj opštini u kojoj drži vlast nije se pokazala uspješnom da bi to imala kao argument pred građanima. Gdje god je mogla uticati na zapošljavanje, to je uradila na stranačkoj osnovi, čime se i na taj način poistovjetila sa pozicijom. Sve vrijeme se nada da će na predstojećim lokalnim izborima građani zbog nezadovoljstva glasati protiv vladajuće koalicije i da će tako osvojiti vlast. Grdno se varajući, jer ona narodna – “Ovi su loši, a oni drugi su još gori” – duboko je ukorijenjena u narodu, a Dodik ju veoma uspješno dodatno ukorjenjuje insistiranjem na patriotama i izdajnicima i pričama o velikim uspjesima i nacionalnoj opasnosti.

Nije Dodiku ključni problem ni Tužilaštvo, ni Sud Bosne i Hercegovine, ni opozicija. Najveći njegov problem u Republici Srpskoj je njegov glavni koalicioni partner Demokratski narodni savez, koji mu ubrzano sve više izmiče kontroli i postaje sve nezajažljiviji. DNS, na koji niko gotovo i ne obraća pažnju, u stvari drži polugu entitetske vlasti i opstanka vladajuće koalicije, uzdajući se da će ta poluga biti i u svakoj budućoj vlasti ko god pobijedio na izborima. Dok se Dodik isključivo bori za sebe i svoj opstanak na vlasti, a sada već i na slobodi, živeći u uvjerenju da i dalje vlada Republikom Srpskom, DNS ga drži u tom uvjerenju iz vlastitog interesa. Puštajući ga da i dalje bude personifikacija za sve ono što se u entitetu događa, a grabeći sve veći dio kolača vlasti i moći za sebe.

Poslanici nisu prihvatili ni prijedlog zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, koji je predhodno usvojila Narodna skupština, ali je, na zahtjev Dodika, a zbog prigovora opozicije, vraćen na ponovno odlučivanje. Za njega nije glasao ni jedan poslanik, a zakon je izazvao dosta pažnje zbog poštovanja popisa stanovništva iz 1991. godine u strukturi Ministarstva unutrašnjih poslovaa i davanju većih nadležnosti entitetskom predsjedniku nad radom MUP-a.

Za neposlušne etiketa veleizdajnika

Predsjednik NDP-a i skupštinski poslanik Dragan Čavić tvrdi da Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata priprema takozvani institucionalni obračun sa političkim protivnicima. Čavić je ustvrdio da su predstavnici vladajuće strukture zbog toga “žurili” sa usvajanjem novog zakona o policiji i unutrašnjim poslovima u Republici Srpskoj, a u narednom periodu namjeravaju izmijeniti i Krivični zakon Republike Srpske, u kojem bi bilo i krivično djelo izdaje i veleizdaje.

“Taj institucionalni obračun sa političkim protivnicima ima nekoliko segmenata”, rekao je Čavić novinarima u Banjoj Luci, podsjetivši da je vlast u “žurbi” usvojila i Zakon o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala. On je naveo da je politički cilj SNSD-a “da se instrumentima institucija politički obračuna sa političkim neistomišljenicima, čime se zatvara cijeli krug tamne strane istorije Republike Srpske i njenog mračnog režima“. To ne misli samo Čavić, a činjenica je da se gotovo i ne pojavi neki prijedlog zakona a da ne izazove niz negodovanja, na koja se vladajuća koalicija ne obazire.

Zbog toga se sa zebnjom pitamo kakva nas budućnost čeka kao rezultat sve nemilosrdnijeg obračuna pozicije i opozicije, dok svi zajedno neumoljivo propadamo, iako predsjednik Republike Srpske i dalje tvrdi suprotno, ističući da je standard u Republici Srpskoj bolji nego u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, jer je Republika Srpska u nemogućim uslovima osigurala napredak i u posljednjih deset godina (koliko je SNSD u njoj u kontinuitetu na vlasti) uduplala bruto društveni proizvod.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Pogodak.ba portala.

pogodak.ba/tip.ba/balkans.aljazeera.net


Check Also

Domaci rap duo K.O. Bracha su upravo izdali najnoviju pjesmu pod nazivom “Egzil”

Domaci rap duo K.O. Bracha su upravo izdali najnoviju pjesmu pod nazivom “Egzil”. Pjesma opisuje ...

Komentariši