26 Juni, 2017 4:02 PM
Home » Novosti » Bosna i Hercegovina » Treći entitet u BiH: San ili realnost?

Treći entitet u BiH: San ili realnost?

Od Titovog Drvara ništa skoro ostalo nije. Tamošnji mještani srpske nacionalnosti traže kanton. HDZ-ova vlast ih upućuje da to traže u Republici Srpskoj. U centralnom dijelu države zagovaraju povezivanje kantona. A u zapadnom dijelu Hercegovine težnje za trećim entitetom idu preko trećeg TV kanala. Čudnija od jaga logika

Drvar je grad u kojem tišina doima i u kojem će vam mještani reći da je mladost ovom prostoru davno rekla zbogom. Iz nemoći da promijene stvari. „Planiram ići u Zagrebu raditi i studirati jer u Drvaru nema perspektive. Pravoslavna djeca idu u RS, katolička u Hrvatsku i to je to”, kaže mladić iz Drvara Anton Lovrenović.

Podjele, nezaposlenost, stalne razmirice na relaciji  – kanton koji je pod HDZ-ovom vlašću i Općina koju vodi SNSD dovele su na scenu nove priče. Lokalni Srbi traže svoj kanton ili savez srpskih općina. Za njihove predstavnike to bi bio spas, kažu, i tvrde za kantonalnu vlast gotovo ne postoje.

„Ne vidimo sebe ni u nekom velikom bošnjačkom kantonu gdje će opet biti dominacije. Tražimo rješenje u Ustavu, da ove opštine koje su van ijednog sistema direktno pripadnu Federaciji, da Federacija ima direktno finanisranje i odgovor, ili da se skupe opštine od Ključa, Drvara, Grahova, Krupe, gdje postoji ta većina da se zaštiti da Srbi ostanu tu”, kaže Mile Marčeta, delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Ove su ideje došle i do onih koji vode RS. Međutim, teško je očekivati da će Milorad Dodik podržati bilo koga ko radi protiv njegovog prijatelja Dragana Čovića, pa čak i ako taj neko dolazi iz srpskog naroda. Istovremeno, visoka politika u Sarajevu krupnim riječima, a nikako koracima, lomi koplja s mehanizmima i koordinacijama.

“Mehanizam koordinacije smo dobili na način na koji smo očekivali da ćemo ga dobiti jer se opet izašlo ususret Čoviću i njegovim zahtjevima da se kantonima daju prava koja su do sada bila rezervisana isključivo za državu BiH i jednim dijelom za entitete. Sada su i kantoni uvedeni u taj rang”, ocijenio je predsjednik DF-a Željko Komšić.

“Bukvalno, svaki zakon koji sada dolazi u reformskom kursu sadrži jednu treću entitetsku klauzulu”, kaže predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić.

Treći entitet – stara priča. Stara su i stremljenja, ali ima i novih pokušaja da se ozvaniči etnički čist prostor.

“Neću se buniti protiv trećeg entiteta, to je jedno od rješenja uređenja BiH. Predlažem četiri federalne jedinice već 5-6 godina i nadam se da će do tog rješenja doći“, kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Lider SDA Bakir Izetbegović za Mrežu tvrdi – nema ustupaka na štetu države i građana. Priča o trećem enitetu, kaže, nije realna i neće proći.

„Ne postoji spremnosti u bošnjačkom korpusu da prihvate treći entitet, ekskluzivan hrvatski entitet. Naprosto, ne treba pokušavati ići u tom smjeru. Nije dobro da hrvatski političari dobijaju izbore na tome da obećavaju hrvatskom korpusu nešto što neće moći dobiti. S nama se ne može niti razgovarati o otvoranju novih entiteta. I ova dva su nam previše”, poručuje Izetbegović.

Bh. politici je bilo zalud ponavljati da nam treba funkcionalnija država. Da administracija guta silu novca. Nije prihvaćena ni američka incijativa iz 2012. godine da kantoni u Federaciji budu ukinuti ili da njihov broj bude smanjen. Zato pojedini kantoni grcaju u dugovima, a neki bez pomoći Federacije ne bi opstali. Primjer – Bosanskopodrinjski kanton Goražde. Za funkcioniranje im fali osam miliona maraka.

„BPK-u za opstanak i za izmirivanje osnovnih funkcija treba 38 miliona bez kojih ne možemo normalno da funkcionišemo, a naši vlastiti prihodi su oko 30 miliona”, navodi ministar finansija BPK-a Nudžeim Džihanić.

Pokušaju promjene državnog uređenja svjedočili smo 2008. u Prudu, pa je bila Banja Luka, Butmir. Aprilski paket 2011. je pao, a i svaki naredni pokušaj ustavnih promjena padao je prije nego je i počeo.

Nove ideje o reorganizaciji Federacije idu prema spajanju kantona. Inicijativa dolazi iz Stranke demokratske akcije. Cilj je, pojašnjavaju, pojednostavljenje i pojeftinjenje glomaznog aparata.

„Pretpostavljam da će biti spremnosti svih kantona s bošnjačkim predominantnim stanovništvom da se ujedinjuju sa Sarajevom, tako da može doći do jednog megakantona. Za početak mislim da bi to bilo Sarajevo-Goražde-Zenica. Također, u SDA-u smo razgovarali o mogućnosti još ranije spajanja dva mješovita kantona – SBK-a i HNK-a. Dakle, jedna namjesto dvije, tri i više vlada i parlamenata”, pojašnjava Izetbegović.

Ovakve promjene, kaže Izetbegović, iziskuju rasprave, analize struke i stav građana, pa se u njih ne bi ulazilo prije 2018. godine. Sve bi vodilo ka evropskim regijama, odnosno, regionalizaciji države u cjelini. Međutim, na samu ideju stiže otpor iz RS-a. Posebno jer bi takve regije dirale u teritorij manjeg bh. entiteta.

“To nije moguće. Suočeni smo s ranijim zahtjevima SDA koji su tražili pet regija. Čak je međunarodna zajednica podržala formiranje nekih regija. Toga više nema. Mislim da to nije realno. Jedina realnost koja postoji je Dejtonski mirovni sporazum i organizacija u skladu s tim. RS je unijela svoj suverenitet i teritorijalnu cjelovitost u Dejtonski sporazum i u tom pogledu ne mislim više ništa da dajemo”, poručio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Kako će onda Dodik objasniti srpskom narodu u Drvaru da im je dobro, kad nije, to vjerovatno zna samo njegov SNSD. Od kojeg domicilni Drvarčani traže barem savez opština ili kantona. Oni su već izašli s inicijativom da u savezu budu Drvar, Glamoč i Grahovo, a poželjni su i Bosanski Petrovac i Ključ iz USK-a, kao multietničke općine. Oštro je reagirala HDZ-ova vlast u Kantonu 10. Prvi čovjek kantona Draško Dalić tvrdi da je cijela priča dio priprema za lokalne izbore.

„Radi se o prostoru općina gdje je većinsko srpsko pučanstvo. Međutim, poručio bih inicijatorima da se okrenu i malo podebljaju tu inicijativu sa susjednim općinama u RS-u pa da onda dogovre koncenzus svih političkih predstavnika u BiH“, kaže Dalić.

“Zaista ne mogu zvati predizbornom kamapnjom potrebu da se o problemu i potencijalnom rješenju stalno razgovara. Nisam uvjeren da će biti rješenja jer uopšte ne vidim zrelost i odgovornost visokih federalnih i kantonalnih politika prema ovom problemu“, smatra načelnik općine Drvar Stevica Lukač.

A dok politika političi za građane Drvara mnogo bitnija priča od ustavnih promjena jeste ekonomska. Sami za svoj grad kažu da je sahranjen, a prazan želudac ne razmišlja mnogo o etničkoj ili teriotorijalnoj pripadnosti.

“Nismo ni protiv koje stranke, ali jesmo protiv uništavanja ovoga grada i sada ćemo svim mogućim sredstvima spriječiti uništavanje Dravara – već uništenog grada”, poručuje NVO aktivistica u Drvaru Živana Sabljić.

Međutim, inicijatori ideje o novom kantonu ili, kako kažu, savezu srpskih opština istrajni su u namjeri da reorganiziraju ovaj dio Federacije BiH. Smatraju da bi tek tada bili ravnopravni. Možda bi tada njihova djeca mogla izučavati predmete i učiti iz udžbenika na maternjem jeziku, što sada nije slučaj, kao, naprimjer, u osnovnoj školu u Glamoču, gdje Srbi ne mogu učiti srpski jezik. Isto kao i u RS-u, gdje se ne priznaje bosanskii jezik. I tako do vrha, pa i medija, koji bi mogli biti na početku reda za novi troslojni poredak, s obzirom na to da brojni u ovoj državi priču o trećem entitetu poistvojećuju s onom o trećem kanalu.

“Preostale su još dvije želje koje bi se mogle ispunjavati HDZ-u BiH – da se uvedu ove etničke izborne jedinice i podjela javnog servisa. To je ekser u kovčeg podjele Federacije BiH pri čemu ni SDA ni HDZ ne pokušavaju i ne spominju nekakav preustroj države BiH ili eventualno zadiranje ili diranje u granice RS-a”, ističe Nikšić.

A Drvar, nekadašnje povratničko čudo, postao je općina iz koje se povratnici ponovo iseljavaju. Grad koji je sve amnje manje dobra kuća za ljude ma iz koje nacije dolazili.

“Ljudi bi bili najzadovoljniji da bude nekadašnja BiH, kao što je i bila prije rata. Ne interesuje ih ni politika, ni kanton, ovoliko vlada, poslanika, savjetnika, sekretarica, vozača. Mene bi mogao predstavljati bilo ko, Bošnjak, Hrvat, Srbin, Jevrej, ali da me istinski predstavlja, da se bori za mene”, poručuje povratnik u Drvaru Mićo Rakić.

Iseljavanja iz BiH su postala trend. Ljude iz države tjera nezaposlenost. Ali i prazne priče, pusta obećanja, neriješene dileme. Jedan drvarski grafit od Boga traži da “nekima i oprosti”, ali svjetovno bi značilo teško da će građani politici u cjelini oprostiti nemoć da stvari krenu na bolje. Osim ako se zemlja naopako ne okrene pa jednom prevlast u Banjoj Luci dobije HDZ, u Zenici SNSD, u Tomislavgradu SDS, u Širokom SDA. Sanjajmo da bi ljepše živjeli.

federalna.ba


Check Also

Domaci rap duo K.O. Bracha su upravo izdali najnoviju pjesmu pod nazivom “Egzil”

Domaci rap duo K.O. Bracha su upravo izdali najnoviju pjesmu pod nazivom “Egzil”. Pjesma opisuje ...

Komentariši