26 Maj, 2017 3:09 PM
Home » Ekosfera » Bez planktona u moru nema života: Ugrožen prehrambeni lanac

Bez planktona u moru nema života: Ugrožen prehrambeni lanac

Plankton je temelj čitavog hranidbenog lanca u moru, a on je ugrožen. Zbog toga je u Sredozemlju sve manje srdela, a i u drugim svjetskim morima se zbog promjena u populaciji planktona morske životinje bore za opstanak…

Hranidbeni lanac je najbolji primjer međusobne ovisnosti u prirodi. Morski hranidbeni lanac je tako, na primjer, od ključne važnosti za oceane i ovisi o njegovim najsitnijim stanovnicima – planktonima. Ekološke promjene i ljudske aktivnosti ga, međutim, ugrožavaju, a time je ugrožen i život svih morskih životinja.

Prema rezultatima nedavno objavljene studije, količina srdela i inćuna u Sredozemnom moru se drastično smanjila. Istovremeno se na obalama Kalifornije morski lavovi bore za hranu. I jedan i drugi primjer pokazuju kako jedna mala karika u hranidbenom lancu može utjecati na sve ostale.

Još se ne zna hoće li se i kako neka vrsta prilagoditi novonastalim uvjetima, ali već sada je izvjesno da morski hranidbeni lanac prolazi kroz drastične promjene. A planktoni pritom igraju ključnu ulogu.

“Ako se nešto dogodi planktonima, istoga trenutka će doći do efekta domina”, objašnjava Ivan Nagelkerken sa Sveučilišta u Adelaideu u razgovoru za DW.

Planktoni su sitni organizmi koji plutaju u moru i čine osnovu morskog hranidbenog lanca jer i svojom kvalitetom i kvantitetom utječu na njega.

Manje planktona, manje ribe

“Ako količina planktona ostane ista, ali se smanji njegova hranjivost, iduća životinja u hranidbenom lancu će postati manja i slabija”, kaže Claire Saraux, znanstvenica s Francuskog instituta za istraživanje mora.

Saraux objašnjava kako nije lako utvrditi zašto planktoni doživljavaju promjene: “Ali postoje tri glavna razloga: temperatura vode, manjak hranjivih sastojaka ili zagađenje.”

U studiji objavljenoj u časopisu “Global Change Biology” procjenjuje se da bi porast temperature vode u oceanima prouzročen globalnim zatopljenjem mogao smanjiti populaciju fitoplanktona i zooplanktona za 6 do 11 posto do kraja ovoga stoljeća.

Kako Saraux objašnjava, planktoni uzimaju hranu koja u more dolazi iz rijeka i nošena vjetrom pa promjene u prirodi prouzročene klimatskim promjenama mogu također dovesti do smanjenja kvalitete planktona.

Treća opcija, zagađenje, najvećim je dijelom proizvod ljudskih aktivnosti.

Reprodukcija umjesto rasta

“Srdele i inćuni se sada hrane novim, manje kaloričnim vrstama planktona i to je vjerojatno razlog smanjenja njihove biomase”, ukazuje Saraux.

Saraux dalje objašnjava kako nestanak vrsta planktona kojima su se ribe u prošlosti hranile dovodi do toga da one počinju jesti manje hranjive vrste planktona. Njezin tim je došao do zaključka da se ribe s manjim rezervama energije pojačano razmnožavaju umjesto da rastu i duže žive.

U zadnjih 10 godina se biomasa sardina i inćuna u Sredozemnom moru smanjila s 200.000 tona na 67.000 tona.

Taj zaključak francuski istraživački tim nije iznenadio jer životinje i inače, kada osjećaju da su ugrožene, najprije energiju ulažu u reproduciranje. Rezultat toga je činjenica da srdele i inćuni danas u prosjeku žive oko dvije godine, a prije su živjeli i do šest godina.

Populacija srdela i inćuna smanjila se u proteklih 10 godina i s druge strane svijeta – na pacifičkoj obali Kalifornije. I to, kako se tvrdi u gore spomenutoj studiji, također zbog izumiranja i promjene planktona. Tamo su znanstvenici uočili i da se morski lavovi bore protiv manjka hrane. Ženke se hrane manje hranjivom hranom pa je i hrana koju dobiva njihova mladunčad slabije hranjive vrijednosti. Odrasli morski lavovi mogu preživjeti i s niže kaloričnom hranom, ali mladunčad vjerojatno ne, smatraju znanstvenici.

Promjene prebrze za prilagodbu

Profesor biologije Ivan Nagelkerken kaže da se teoretski životinje mogu prilagođavati – pa i promjeni hrane – “kao što su to činile već milijunima godina”, ali da je razlika u tempu u kojemu se sada promjene događaju. U prošlosti su se razne vrste mogle postupno prilagođavati i stečene prilagodbe prenositi na iduće generacije: “Ali danas se promjene događaju tako brzo da vjerojatno neće imati dovoljno vremena prilagoditi im se.”

Za Claire Saraux ključ scenarija za budućnost leži u razlogu promjena u populaciji planktona: “Ako su prirodne promjene u strujanjima zraka i vjetrova razlog tome, onda bi se situacija mogla ponovno stabilizirati.” Ali ako su ljudske aktivnosti i globalno zatopljenje glavni problem, situacija će se još dodatno pogoršati. Uzročnici zagađenja ostaju vrlo dugo u eko-sustavu, upozorava Saraux i boji se da bi nastala šteta mogla biti nepopravljiva čak i da ovoga trenutka poduzmemo sve potrebne mjere za zaustavljanje klimatskih promjena.

dw.com


Check Also

Naučnici veoma zabrinuti: Bliži se dan kada će Crveni div izaći sa zapada

Prema pisanju međunarodnih medija, koji se pozivaju na izjave i otkrića Američke svemirske agenije NASA, ...

Komentariši