23 Juni, 2017 2:05 PM
Home » Ekonomija » Tržište rada u BiH: Izvozimo vozače i zidare, a uvozimo profesore i sportiste

Tržište rada u BiH: Izvozimo vozače i zidare, a uvozimo profesore i sportiste

Zbog nemogućnosti pronalaska posla i nedovoljno razvijene naše privrede, ali i boljih plata vani, iz BiH samo u Sloveniju godišnje odu da rade hiljade vozača, varilaca, zidara, dok sa druge strane u BiH “uvozimo”, između ostalog, profesore matematike i njemačkog jezika, te sportiste

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, od 2013. do kraja februara ove godine u Sloveniju je otišlo oko 5.700 radnika srednjih godina, a najtraženiji su vozači, zidari, varioci, hidroizolateri i elektroizolateri.

U Njemačku je na određeno otišlo 1.850 njegovatelja, u posljednje vrijeme mlađe populacije, dok su građani zainteresovani i za posao u Austriji, a u srijedu je potpisan i protokol o provedbi sporazuma o privremenom zapošljavanju bh. građana u Srbiji i građana Srbije u BiH. Međutim, ovo nije konačna brojka zaposlenih van BiH.

U Agenciji kažu da nema zvanične statistike koliko je bh. građana otišlo da radi u inostranstvu jer nemaju obavezu prijaviti odlazak kada Agencija u tome ne posreduje. Istovremeno, samo u 2015. godini je izdato 2.465 radnih dozvola strancima za rad u BiH, najviše državljanima Srbije, te Turske, Kine, Hrvatske i Italije.

“Radne dozvole izdate su osobama koje obavljaju ključne procese u poslovnom subjektu. To su, recimo, direktori firmi. Konkretan primjer je da dođu sa Kosova i otvore pekare. Radne dozvole su izdate i učiteljima i nastavnicima.

Već duže vrijeme u RS su profesori matematike i stranog jezika deficitarni kadrovi. Vlada RS je prije nekoliko godina donijela uredbu da se neki fakulteti proglase besplatnim, ali je još rano da se izbaci kadar.

A kod nas veliki biznis prave i privatni fakulteti i treba im ljudi”, kazao je Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodao je da se radne dozvole u nešto manjem dijelu izdaju profesionalnim sportistima i sportskim radnicima. Tako je najviše radnih dozvola izdato za djelatnost trgovine (600), prerađivačke industrije (370) i obrazovanja (327).

“U principu, nemamo situaciju da kažemo da uvozimo neke kadrove, a da imaju isti profili na našim biroima. Mi nismo atraktivno tržište da se radi ovdje. Naši radnici su jeftiniji. Najviše ljudi dolaze da otvore nešto svoje”, napomenuo je Pupić. Sudeći prema oglasima postavljenim na veb-stranice entitetskih zavoda za zapošljavanje, trenutno baš nema potražnje u BiH za kadrovima kakvi odlaze u Sloveniju, mada na nekim drugim sajtovima bude konkursa za vozače.

“Bude oglasa, ali ne koliko bude nezaposlenih tih profila. Oni ovdje ne mogu naći posao, a u Sloveniji je i bolja plata. I posao njegovatelja u Njemačkoj je bolje plaćen, pa ima čak i zaposlenih u domovima zdravlja da se javljaju za taj posao.

Razvoj privrede i uređenje države stvaraju tržište rada”, kazali su u Zavodu za zapošljavanje RS. Naglasili su da su profesori matematike i fizike, te matematike i informatike, kao i njemačkog jezika deficitarni i da je problem i mobilnost radne snage.

“Na evidenciji trenutno imamo sedam profesora, ali u Bijeljini i Banjaluci, a potražnja je, recimo, u Palama, u Doboju”, pojasnili su u ovom zavodu. Naida Sarajlija-Alihodžić, predsjednica Sindikata građevinara BiH, istakla je da je problem što niko neće da obnovi građevinarstvo pa da se poveća uposlenost, od zidara do inženjera.

Upozorila je i da radnici treba dobro da provjere uslove rada prije odlaska kako se više ne bi dešavali problemi. S obzirom na ranije probleme hiljada bh. radnika u Sloveniji, u Agenciji za rad i zapošljavanje tvrde da se sada sve zapošljavanje odvija putem agencije i Zavoda za zapošljavanje Slovenije, tako da nema više slučajeva prevara.

Najtraženiji profili u Sloveniji:

– Vozači

– Zidari

– Varioci

– Hidroizolateri

– Elektroizolateri

pogodak.ba/bh-index.com/nezavisne.com


 

Check Also

FBiH: U posljednjih pet godina zabilježen rast malih i srednjih preduzeća

Vlada FBiH usvojila je informaciju o stanju razvijenosti MSP (mala i srednja preduzeća) sektora u ...

Komentariši