18 Januar, 2018 8:31 AM
Home » Ekonomija » Elektronska evolucija savremenog poslovanja: Opstaju samo najbolji

Elektronska evolucija savremenog poslovanja: Opstaju samo najbolji

Internet je promijenio način na koji primamo informacije, što je dovelo do velikih promjena u brojnim industrijama…

Razvojem interneta i mobilnih uređaja život modernog čovjeka se gotovo neprimjetno izmijenio u odnosu na onaj vođen prije samo 20-ak godina. Danas gotovo da nema potrebe za izlaskom iz doma, jer nam je sve nadohvat ruke. Pritiskom na dugme nam se namirnice donose pred vrata, elektronske novine čitamo na ekranima mobilnim telefonima, vijesti gledamo na laptopima, tableti su postali naš zasebni “portabilni svijet”…

Zbog elektronske evolucije, razne grane industrije su prisiljene svakodnevno se prilagođavati, a opstat će samo najbolji, ističu stručnjaci. Sve više štampanih, radijskih i televizijskih medija je prisiljeno napustiti dosadašnji sistem poslovanja i u potpunosti se posvetiti internetskim izdanjima.

Međutim, kako internet omogućava pokretanje raznih servisa uz relativno male investicije, postavlja se pitanje kvaliteta konačnog proizvoda.

Doktor komunikacijskih nauka Đorđe Obradović, pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku i gostujući profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, navodi da nove generacije zbog sveopće prisutnosti interneta i dostupnosti informacija nisu naviknute na printane medije, te će zbog toga zastupljenost takvih medija s vremenom opadati.

To ne znači i kraj novinarske profesije, jer će se ujedno povećavati oglašivačko tržište u mrežnim izdanjima, posebno na mobilnim platformama, pa će za dobre novinare i medije biti posla i prostora, u konvergiranim medijima koji uključuju i klasične i nove.

Uloga medija

Stručnjak komunikologije navodi da se važnost udarnih vijesti neće izgubiti, posebno o ratnim zbivanjima, prirodnim katastrofama, političkim previranjima i sportskim natjecanjima, ali će u ukupnosti prevladavati nevažne teme koje zabavljaju javnost, od golotinje do zavirivanja u tuđe živote izgradnjom društva spektakla do proizvodnje javnih ličnosti koje se ističu nemoralom, čudnim ponašanjem, “uspjesima” u svijetu estrade i zabave, bizarnostima ili “junacima” crne hronike.

“Za razliku od još važeće teorije masovnog komuniciranja prema kojoj su osnovne funkcije medija informativna, edukativna, kulturna i zabavna, u stvarnosti je na prvom mjestu zabavna funkcija, zatim slijedi uvjeravanje drugih u vlastite stavove bez ikakve argumentacije, sviđanje (ocjenjivanje sadržaja, osoba i pojava) pa tek onda slijedi informativna funkcija.”U toj brzini i utrci za klikovima pada kvalitet pojedinačnih medijskih priloga, ali raste ukupna kvaliteta za korisnike, jer oni mogu o nekoj temi posredstvom tražilica doći do mnogih drugih izvora podataka i saznati više nego iz klasičnih medija čiji je sadržaj ograničen na objavljeno, ističe Obradović.Nekadašnji urednik Studentskog eFM radija Zoka Ćatić smatra da je važnost vijesti (ukoliko je kao takve uopće ima) odavno prevaziđena i u “ozbiljnim” medijima na kojima je senzacionalizam već odavno u prvom planu, a ne samo na manjim servisima.”Ali u cijelom tom haosu ponude i potražnje i dalje postoje mediji na kojima možete vidjeti, čitati i slušati ono što vam treba. A to je ustvari glavno pitanje. Da li mi pravimo izbor onoga što konzumiramo? Da li dozvoljavamo da budemo u službi medija i sveopšteg ludila ili biramo gdje tražimo informaciju i vijest?””Kao i kod društvenih mreža, da li one upravljaju nama ili koristimo njihove prednosti u smislu brzine komunikacije, mogućnosti da ‘iskopate’ šta god vam treba?”Kako se mijenja tržište, tako se moraju mijenjati i mediji.
Problem digitalizacije
S obzirom da je digitalne sadržaje lakše piratizirati, Digitalizacija je definitivno uništila dio vrijednosti muzičke, filmske i gaming industrija, što se posebno obija od glavu kreatorima sadržaja, smatra Karić Matić.Pojedini manje popularni bendovi ističu kako od samog muzičkog albuma više ne mogu zaraditi, nego je potrebno da prodaju hrpu majica, specijalnih pakovanja i druge robe nevezane za muziku, podsjeća on.Sa druge strane, sa aspekta kupaca problem je to što izdavači i distributeri otežavaju preprodaju digitalnog sadržaja.

Prelazak na internet

Ćatić smatra da će određeni dio radio, ali i TV, stanica s vremenom biti prisiljeni na gašenje i eventualni prelazak na internet.

Studentski radio eFM je jedan od onih koji je ugasio svoju zemaljsku frekvenciju i u potpunosti prešao na emitiranje na internetu. Ćatić kaže da su se na takav potez odlučili zbog tržišne ekonomije kojoj se eFM nije mogao niti želio prilagođavati ni koncepcijski, ni muzički, ni politički , ali ni marketinški.

Kako kaže, nepostojanje normalnog i koliko toliko uređenog tržišta koje bi se zasnivalo na fer osnovama i istim pravima i obavezama u svakom od pobrojanih segmenata je neminovno vodilo gašenju zemaljske frekvencije.

“Sloboda je skupa, a mi smo se odlučili platiti tu cijenu”, poručuje Ćatić.

On dodaje da je, činjenično gledano, broj elektronskih medija na broj stanovnika u Bosni i Hercegovini nerealan.

“Da li će neminovno tržišno, a opravdano, reduciranje medija dati i bolji kvalitet, nisam siguran u kratkoročnom period, ali dugoročno gledano stvari će doći na svoje mjesto”.

Razvoj interneta i tehnologije je promijenio i način na koji primamo informacije, što automatski dovodi i do promjene u načinu plasiranja tih istih informacija.

Doktor Obradović navodi da se u medijima sve više prevladavati kratki prilozi, sa videosnimcima ili fotogalerijama, jer se živi brže nego donedavno.

“Zbog toga mediji nude sadržaje koji se mogu pogledom samo ‘skenirati’ i eventualno na nekom od njih kratko zadržati”.

Prilagođavanje velikana

Kako je sve više servisa koji nude online sadržaja, kao što su Netflix, Amazon Prime, pravljene upravo za te servise, postoji mogućnost i da veliki filmski i TV studiji počnu praviti ekskluzivan sadržaj za vlastite digitalne servise, smatra Senad Matić Karić, što bi se mogao pokazati kao dobar poslovni potez.”Veći problem za velike studije je to što će u okviru svoje transformacije ka digitalnom neizbježno morati otpustiti veliki broj ljudi. To se, recimo, već dešava u Disneyju, 21st Century Foxu i Warner Brosu.”

Sudbina fizičkih medija

Digitalizacija i brzi internet su imali poseban utjecaj na industriju zabave, čime je olakšana distribucija sadržaja, ali i doveli do brojnih drugih problema.

Novinar IT portala info.ba Senad Matić Karić smatra da klasični fizički mediji kao što su muzički CD-ovi, filmski DVD-ovi, igre koje kupujemo u prodavnicama… neće u bližoj budućnosti imati šansu za ozbiljan uspjeh ni u Africi, a kamoli u zemljama Evrope, Azije i američkog kontinenta, gdje su brzine internet pristupa odavno dovoljno velike za funkcionalan model digitalne distribucije.

Distribucija tim kanalom je naprosto jeftinija i omogućuje veću fleksibilnost pri postavljanju cijena. Iz tog razloga digitalne prodavnice odgovaraju kako krajnjim korisnicima, tako i izdavačima, dok je za kreatore sadržaja malo teže reći koliko koristi imaju od svega toga, smatra Matić Karić.

Tako, primjera radi, filmske kompanije bilježe kontinuiran pad prihoda, budući da je prodaja DVD formata, na kojima je bila i najveća profitna marža, u konstantnom padu u posljednjih šest godina.

On naglašava da i dalje postoje grupe ljudi koji će htjeti imati fizički medij u rukama te dodaje da se gramofonske ploče, na primjer, još dobro prodaju zbog specifičnog zvuka kojeg daju, dok Blu-ray izdanja filmova za sada nude vrhunsku kvalitetu slike i još ne mogu lako biti zamijenjena streamingom.

“Međutim, vjerujem da je to relativno kratkog vijeka i da generalno budućnost leži u pružanju multimedijskih sadržaja u obliku online servisa. Lično mislim da je to stvar psihologije koliko i tehnologije. U današnjem ekonomski teškom i stresnom vremenu, mnogi ljudi više vole imati na raspolaganju stotine serija i filmova odjednom za jedinstvenu pretplatu, nego da pažljivo odaberu šta će gledati i da investiraju svu svoju pažnju u to”.

Najveća prednost digitalne kupovine je olakšana legitimizacija sadržaja, kaže on. Želite li originalni primjerak nekog proizvoda, danas nema ništa lakše nego nabaviti ga putem interneta. “Prije sam u potragu za nekim muzičkim albumima morao ići u druge zemlje, dok je digitalizacija eliminisala potrebu za time. Također, sada je lakše nego ikada direktno podržati umjetnike”.

Doktor Obradović napominje da današnji pisci, muzičari, likovni umjetnici i ostali više ne ovise o milosti i nemilosti urednika nego sami mogu objavljivati svoje radove, a ono što vrijedi će postići uspjeh.

balkans.aljazeera.net


Check Also

FBiH: U posljednjih pet godina zabilježen rast malih i srednjih preduzeća

Vlada FBiH usvojila je informaciju o stanju razvijenosti MSP (mala i srednja preduzeća) sektora u ...

Komentariši